GIS analiza fizičko-geografskih pojava i procesa (MGIS2I3)

  • Vrsta i nivo studija: Master akademske studije
  • Status predmeta: Izborni
  • Broj ESPB: 5
  • Semestar: II
  • Broj časova: 3+0

Upoznavanje sa metodama prostorno-vremenske interpolacije i vizuelizacije, kao i njihova primena u geomorfološkim, klimatološkim i hidrološkim istraživanjima. Savladavanje osnovnih metoda izrade i analize geomorfološkog informacionog sistema (GmIS). Predstavljanje različitih načina analize reljefa putem modela i profila terena. Analiza digitalnih mapa zemljišta. Izbor adekvatnih metoda u zavisnosti od vrste klimatoloških i hidroloških setova podataka. Procena neizvesnosti, kako u primeni metoda, tako i dobijenim rezultatima. Upoznavanje pojedinih geostatističkih metoda (Ordinarni i Regresioni kriging); Analiza prostornih obrazaca.

Ovladavanje osnovnim metodama prostorno-vremenske interpolacije i vizuelizacije. Samostalna primena osnovnih metoda analize reljefa pomoću GmISa. Osposobljenost za procenu adekvatnosti metode za određeni set klimatoloških/hidroloških podataka. Mogućnost za dalje i dublje razumevanje prostornih obrazaca. Probuđena svest o neizvesnoti, koju u različitoj meri sadrže navedene metode, kao i rezultati, i omogućavanje  kritičkog osvrt  na istu i potrebu za validacijom rezulata.

Teorijska nastava

Analiza sadržaja GmISa putem različitih upita; Analiza reljefa putem modela terena; Analiza potencijalne erozije; Minimalni erodovani volumen; Analiza basena rečnog sliva; Osnovna metrička analiza basena rečnog sliva; Analiza pokrivenosti reljefa vegetacijom; Analiza iskorišćenosti staništa u odnosu na njegovu dostupnost za pojedine vrste; Analiza prostornog rasprostranjena tipa pedološkog pokrivača u odnosu na prirodne karakteristike terena; Osnovni principi prostorno-vremenske interpolacije i vizuelizacije klimatoloških/hidroloških podatka; Primena geostatističkih metoda (Ordinarni kriging, Regresioni kriging); Vizuelizacija klimatoloških podatka korišćenjem Google mapa (plot Google Map); Analiza prostornih obrazaca (Hot Spot); Digitalni model visina (DEM) u analizi hidroloških parametara sliva; Interpolacija površinskog oticaja; Neizvesnost metoda i rezultata.

Praktična nastava:

Svaka navedena nastavna celina biće obrađena kroz projekat. Praktična primena navedenih metoda i njihovo razumevanje  od suštinskog je značaja za ovaj kurs.

Kilibarda M, Protic D (2018) Geovizualizacija i Web kartografija. Univerzitet u Beogradu, Gradjevinski fakultet.

O’Sullivan D, Unwin D (2003) Geographical information analysis. Wiley, New Jersey, p 436.

Smith, M. J., Paron, P., Griffiths, J. (Eds.) (2011) Geomorphological Mapping: A Handbook of Techniques and Applications. Developments in Earth surface processes, Elsevier, No. 15, 612 p.

Janis L.B., Howell, D.W., Moore A.C., Hartemink A.E., Kienast-Brown S. (Eds.) (2010) Digital Soil Mapping - Bridging Research, Environmental Application, and Operation. Progress in Soil Science, Springer, 439 p.

5. Pavlopoulos, K., Evelpidou, N., Vassilopoulos A. (2009) Mapping Geomorphological Environments. Springer, 236 p.