Biogeografija 2

Zahvaljujući jedinstvenom delovanju abiotičkih i biotičkih faktora, opšte zakonitosti razmeštaja živog sveta na Zemlji sagledavaju se u kontekstu dinamike istorijskog razvoja, ali i recentnih uslova. Horološki pristup zoogeografskim zakonitostima obezbeđuje uočavanje karakterističnih ekoloških i biogeografskih osobenosti glavnih predstavnika kopnene faune u odnosu na kompleksne fizičkogeografske uslove i odgovarajuće uslove koji se formiraju među članovima životnih zajednica. Predmetom će biti istaknut i značaj antropogenog faktora na savremene uslove u kojima se sagledava stanje biodiverziteta. Antropogeni faktor biće analiziran preko aktivnosti koje su utvrđene kao činioci degradacije stanja, ali i kroz aktuelne pristupe i strateške smernice zaštite i unapređenja biodiverziteta.

Sticanjem osnovnih znanja o biogeografskim zakonitostima studenti će biti u prilici da se u daljem školovanju usmeravaju i ka aktuelnim aplikativnim ekološkim i biogeografskim disciplinama čiji je značaj u savremenim uslovima degradacije životne sredine i ugrožavanja biodiverziteta nesporan i sve više istaknut. Unapređenje obrazovne komponente iz oblasti biogeografije i zaštite biodiverziteta i prirode koja će biti implementirana u budućem profesionalnom radu studenata.

Predavanja: 1. Osnovne naučne postavke proučavanja geografije životinja (zoogeografija); 2. Principi prostorne klasifikacije kopnene faune; 3. Raznovrsnost i specifičnosti faune novozelandske oblasti; 4. Raznovrsnost i specifičnosti faune australijske oblasti; 5. Raznovrsnost i specifičnosti faune polinezijske oblasti; 6. Raznovrsnost i specifičnosti faune neotropske oblasti; 7. Raznovrsnost i specifičnosti faune madagaskarske oblasti; 8. Raznovrsnost i specifičnosti faune etiopske oblasti; 9. Raznovrsnost i specifičnosti faune indomalajske oblasti; 10. Raznovrsnost i specifičnosti faune holarktičke oblasti; 11. Pojam i značaj biodiverziteta; 12. Biodiverzitet (aktuelno stanje globalnog biodiverziteta – vruće tačke kopnenog i marinskog biodiverziteta); 13. Analitički pregled dominantnih recentnih faktora ugrožavanja  biodiverziteta; 14. In situ i ex situ zaštita; 15. Pojam ekoregiona.

Vežbe: 1. Uvodni pregled sistematike i taksonomije životinja sa osnovnim pregledom raznovrsnosti unutar carstva životinja (Animalia); 2. Kartografsko sagledavanje zakonitosti prostorne klasifikacije kopnene faune; 3-5. Analiza ekoloških i biogeografskih osobenosti uslova razmeštaja predstavnika odabranih familija iz klase Mammalia (prostorni pristup); 6-7. Analiza ekoloških i biogeografskih osobenosti uslova razmeštaja predstavnika odabranih familija iz klase Aves (prostorni pristup); 8. Analiza ekoloških i biogeografskih osobenosti uslova razmeštaja predstavnika odabranih familija iz klasa Reptilia i Amphibia (prostorni pristup); 9-10. Analiza recentnog statusa ugroženih vrsta (faktori ugrožavanja, mere i aktivnosti zaštite, međunarodni status...); 11. Poseta ZOO vrtu; 12. Poseta zaštićenom prirodnom dobru; 13. kolokvijum; 14-15. prezentacija seminarskih radova.

Bobrinski N.A. (1956): Zoogeografija, Nolit, Beograd.
Janković M., Atanacković B. (1999): Biogeografija sa pedologijom, Geografski fakultet, Beograd.
Filipović D., Đurđić S. (2008): Ekološke osnove prostornog planiranja – praktikum, Geografski fakultet, Beograd.
Stevanović V., Vasić V. eds. (1995): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja, Biološki fakultet, Ecolibri, Beograd.
Odabrani naučni i stručni tekstovi.