Nevena Trnavčević
  • Kontakt telefon: +381605235750
  • E-mail adresa: nevena.trnavcevic@gef.bg.ac.rs
  • Konsultacije: http://stari.gef.bg.ac.rs/wp-content/uploads/Konsultacije-jesenji-2021-22.pdf

Nevena Trnavčević

Nevena Trnavčević je rođena 25.01.1993. godine u Beogradu. Osnovnu školu i društveno-jezički smer gimnazije „Sveti Sava“ završila je u Beogradu. Osnovne studije demografije na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu upisuje školske 2012/2013 godine i završava u roku sa prosečnom ocenom 9,78. Završni rad na temu „Teorijska shvatanja etničkog identiteta u metodološkim rešenjima popisa stanovništva Srbije i Francuske“ je odbranila 2016. godine sa prosečnom ocenom 10 i time stekla zvanje diplomiranog demografa. Master studije demografije upisala je školske 2016/2017 godine, a master rad pod nazivom „Treća demografska tranzicija u Srbiji – teorijski koncept ili izvesna etnodemografska promena“ odbranila je 2017. godine sa prosečnom ocenom 10 i stekla zvanje master demografa. Tokom master studija, učestvovala je u programu razmene studenata sa Belgorodskim državnim univerzitetom u Rusiji. Školske 2017/2018 upisuje doktorske studije na Geografskom fakultetu a naučno-istraživački interes iskazuje pre svega u oblasti demografije.

Od školske 2016/2017. godine odlukom Nastavno-naučnog veća Geografskog fakulteta, izabrana je za demonstratora na osnovnim akademskim studijama u okviru Odseka za demografiju. Od 2018. do 2021. godine bila je angažovana na projektu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja „Istraživanje demografskih fenomena u funkciji javnih politika u Srbiji“ (III 47006). Tokom 2019. godine je bila angažovana na projektu i izradi studije čiji je naručilac Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku, a od 2020. godine je angažovana na projektu MIGREC (Horizont 2020). Tokom 2021. godine je učestvovala u projektu Trajectories of reintegration: The impacts of displacement, migration and return on social change. Učestvovala je na više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu i objavila je više radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

Učestvovala je na više letnjih škola o migracijama među kojima se izdvajaju one u organizaciji Grupe 484 i Međunarodnog Centra za Razvoj Migracionih Politika (ICMPD). Tokom 2021. godine pohađala je obuku o kolektivnom liderstvu (Collective Leadership Institute – CLI).

Radovi

  1. Todorović, M. Javor, V. & Radić, N. (2021). Emigracioni potencijal mladih u Srbiji. Migracijske i etničke teme, 36, broj 2-3, 155-171 doi: 10.11567/met.36.2.2
  2. Knežević, A. Radić, N & Bakić, D. (2019). Ethno demographic aspects of population ageing in Eastern Serbia. In: Proceedings International Scientific Symposium New trends in Geography, (pp. 227-237). Ohrid-Skopje: Macedonian Geographical Societ. UDC: 314.113:323.12(497.11-11)
  3. Šantić, D. Spasovski, M. Jakopin, E. Devedžić, M. Antić, M. Knežević, A. Đorđević, A. Sudimac Mratinković, D. Radić, N. Đurkin, D. Javor, V. Todorović, M. (2019). Istraživanje stavova i namera stanovništva o preseljavanju i utvrđivanje uticaja migracija na demografsko starenje u četiri jedinice lokalne samouprave, u cilju formulisanja preporuka za kreiranje mera populacione politike. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet. ISBN 978-86-6283-077-7
  4. Radić, N. Šantić, D. & Knežević, A. (2019). Stanovništvo kao faktor razvoja područja posebne namene Vlasina. U: Milinčić, M. Filipović, D. Šećerov, V. Marić, M. Zbornik radova Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine, (str. 451-458), Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Subotica-Palić
  5. Radić, N. & Bakić, D. (2018). Pseudo-kohortni pristup u analizi mortaliteta stanovništva Srbije – primeri i problemi. Demografija, 15, 19-32 doi:10.5937/demografja1815019R
  6. Radić, N. (2018). Valorizacija postojećih demografskih trendova i njihov značaj u prostornom planiranju – primer Kolubarskog i Mačvanskog upravnog okruga. U: Zbornik radova mladih istraživača Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja, (str. 37-42), Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Trebinje
  7. Bakić, D. & Radić, N. (2017). Demografski potencijali i ograničenja kao činilac u prostornom planiranju – primer planskog regiona Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog okruga. U: Zbornik radova mladih istraživača Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine, (str. 87-93), Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Subotica-Palić
  8. Knežević, A. & Radić, N. (2016). Kategorizacija etničkog identiteta u popisima stanovništva: Između teorijskih shvatanja i statističke prakse. Stanovništvo, 54(2), 59-81. doi: 10.2298/STNV161122010K

Nagrade i priznanja

  • Stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja – studentska stipendija (2013–2015)
  • Student generacije na studijskoj grupi Demografija (2016)
  • Stipendista Fonda za mlade talente – Ministarstva omladine i sporta (2016–2017)
  • Stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja – stipendija studenata doktorskih akademskih studija (2018–2021)

Članstvo u inostranim i domaćim asocijacijama

  • Društvo demografa Srbije